Religije američkih indijanaca

Religije američkih Indijanaca


Vjerovanja različitih indijanskih naroda koji danas žive u Sjevernoj i Južnoj Americi vrlo su bliska prirodi i njihovi obredi nastoje održati skladne odnose s duhovima koji u prirodi žive. U dolinama Sjeverne Amerike i u amazonskim šumama ti su narodi ostali polunomadi, lovci i ribari, ponekad i zemljoradnici, dok su oni koji žive u srednjoj Americi i na visoravnima Anda, nenomadski ratari. Za Indijance religija njihovih predaka je sredstvo kojim se potvrđuje i čuva tradicija u vrijeme dolaska Europljana u XVI. st.

Božanstva sjevernoameričkih Indijanaca


Različite religije sjevernoameričkih Indijanaca prihvaćaju jednog vrhovnog boga, Nebo, kojeg Naskapi-Indijanci iz Kanade nazivaju Tchementu (Veliki Duh), Micmac-Indijanci iz Nove Zemlje Nesulk (On nas je stvorio), a Sijuksi iz dolinaWakan-tanka (Veliki Tajanstveni). Velik je Duh usko vezan sa suncem i u svom bijesu može izazvati oluju, bacajući munje iz očiju. Indijanci su također povezani s Majkom Zemljom, hraniteljicom, od koje su nastali i koja čuva kosti njihovih predaka. Ta povezanost sa zemljom je vrlo jaka: za Indijance, čovjek je ništavan ako ne živi na svojoj zemlji, u skladu s mijenama njenog svemira. Zbog toga se ti narodi osjećaju veoma bliski životinjama koje love, s kojima ih totemi usko povezuju. Totemi su magični prikazi tih životinja. Najbliskijom se životinjom smatra medvjed, koji jede sve i može hodati na stražnjim nogama. On je veza između čovjeka i prirode. Navajo-Indijanci pak štuju Baku Pauku, majku svijeta, koja je stvorila muškarca i ženu od malo gline.

Mitovi govore o tome kako su bogovi podučili ljude lovu, tkanju, umjetnosti proizvodnje košara, zemljanog posuđa, sadnji kukuruza, gradnji kuća itd. Najviše poslova iz svakodnevnog života religiozno je obilježeno, jer su sve te vještine donijeli bogovi i jer je ljudima potrebna božanska pomoć da bi se služili tim vještinama.

Različiti narodi različito gledaju na smrt: za Indijance sjevera to je prirodna pojava, dok se Pueblo-Indijanci s juga SAD-a boje duhova pokojnika i moraju ostvariti sklad koji duhovi pokojnika pokušavaju razrušiti. Navajo-Indijanci moraju napustiti kuću u kojoj je bio leš.

Obredi i običaji


Zlo i patnja se pojavljuju kad se naruši sklad između čovjeka i prirode. Tada taj sklad treba ponovno uspostaviti, učvrstiti ga obredima čiji je cilj poticanje susreta čovjeka i božanstva. Tako na primjer kišni ples dopušta čovjeku da se sjedini s duhovima koji su sposobni prekinuti sušu. Kod Pueblo-Indijanaca, duhovi su prisutni u svakodnevnom životu. Djeca dobivaju lutku kachina koja ih štiti. Da bi se ostvario kontakt sa svetim mjestom, Navajo-Indijanci slave glasove. To su bredi koji se sastoje od pjesama, riječi i slika na pjesku. Za vrijeme obreda inicijacije mladići prolaze kušnje za vrijeme kojih trpe, a cilj tih kušnji je da se dokaže njihova hrabrost i njihova muškost.

Zatm primaju malu kožnu torbu u kojoj su lijekovi i amuleti koji štite od nevolja. Vračevi, zvani šamani, smatraju se sposobnima izliječiti najteže bolesti, protjerujući zle duhove.