Mirror forum
Dobrodošli na Mirror forum!
Registracija je jednostavna, pridružite nam se!

Join the forum, it's quick and easy

Mirror forum
Dobrodošli na Mirror forum!
Registracija je jednostavna, pridružite nam se!
Mirror forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Indijanci,američki starosedeoci

Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 16:50:39

Indijanci

Indijanci,američki starosedeoci Indians%20%283%29
Indijanci - kolektivni naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini. Međusobno se razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu. Većinom su to bila lovačko-sakupljačka društva kao (Nambikwara i Ges) iz Brazila i (Shoshoni) iz Kalifornije i Nevade. Neki su bili ribari (Indijanci Chinook iz države Washington ili Alacaluf, Yahgan i Guato) iz Južne Amerike. U njihove najrazvijenije narode koji su uspjeli podići visokorazvijene civilizacije spadaju narodi Olmeka, Tolteka, Maja i Azteka) iz Meksika te Inka iz Perua. Danas su mnogi smješteni po rezervatima, osobito u Kanadi, Sjedinjenim Državama i Brazilu. Prvi se put spominju otkrićem Amerike 1492. godine (Kristofor Kolumbo).
Sadržaj
1 Ime
2 Klasifikacija
3 Kulturna područja Sjevernoameričkih Indijanaca
4 Glavne grupe i porodice
5 Literatura



Ime

Ime su dobili po Indiji jer se mislilo da se radi o obali Indije, a ne o novootkrivenom kontinentu Americi. Amerikanci ih u novije vrijeme (službeno) više ne nazivaju Indians nego Native Americans (američki domoroci). nazivi Redskins ili Peaux-Rouges, odnosno Crvenokošci, su podrugljivi.
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 16:52:05

Imena koja su Punom Mjesecu dali americki Indijanci:

Januar - Vucji Mjesec, Stari Mjesec
Februar - Snjezni Moon, Gladni Moon, Mjesec Otvaranja Pupoljaka
Mart - Javorni Secerni Mjesec, Topli Mjesec
April - Zablji Mjesec, Ruzicasti Mjesec, Zemljoradnikov Mjesec, Mjesec Trave
Maj - Cvjetni Mjesec, Mjesec Pupanja, Mjesec Mlijeka
Jun - Mjesec Jagode, Mjesec Ruze
Jul - Mjesec Krvi, Mjesec Jelena, Mjesec Groma
August - Mjesec Zelenog Kukuruza, Mjesec Jesetre
Septembar - Plodni Mjesec, Vocni Mjesec
Oktobar - Mjesec Lova, Mjesec Opadanja Lisca
Novembar - Mjesec Dabrova
Decembar - Hladni Mjesec, Mjesec Dugih Noci
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 16:53:22

Severno Američki Indijanski Etički Kod


1. Ustani sa Suncem i pomoli se. Moli se sam. Moli često. Veliki Duh će slušati, samo ako ti govoriš.

2. Budi tolerantan prema onima koji su se izgubili na putu. Ne znanje, ljutnja, ljubomora i pohlepa izlaze iz izgubljenih duša. Moli se za njih da pronađu vodstvo.

3. Traži sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj - Drugi mogu ići s tobom, ali niko ne može ići umesto tebe.

4. Ophodi se prema gostima u kući s puno obazrivosti. Posluži ih sa najboljom hranom, daj im najbolji ležaj, odnosi se prema njima s poštovanjem i čestitošću.

5. Ne uzimaj što nije tvoje, bilo od neke osobe, zajednice, divljine ili nečije kulture. Nije zasluženo i dato. Nije tvoje.

6. Poštuj sve što postoji na Zemlji, bilo ljude bilo biljke.

7. Poštuj tuđa mišljenja, želje i reči. Nikada ne prekidaj nečiji govor, prigovaraj ili grubo oponašaj mimikom izrečeno. Dozvoli svakoj osobi pravo na osobno izražavanje.

8. Nikada ne govori loše o drugima. Negativna energija koju time odašilješ u univerzum vratiće ti se višestruko.

9. Svi ljudi čine greške. Sve greške mogu biti oproštene.

10. Negativne misli uzrokuju bolesti uma, tela i duha. Vežbaj optimizam.

11. Priroda nije naša, ona je deo nas. Ona je deo naše svetovne porodice.

12. Deca su seme budućnosti. Sadi ljubav u njihova srca i zalivaj ih sa mudrošću i učenjima života. Dok rastu, daj im mesto da rastu.

13. Izbegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov te boli će se vratiti tebi.

14. Budi iskren u sva vremena. Iskrenost je ispit nasleđa i doslednosti unutar ovog univerzuma.

15. Drži sebe u ravnoteži. Svoje umno Ja, Duhovno Ja, Emocionalno Ja, i Telesno Ja.
Sva trebaju biti jednako snažna, čista i zdrava. Jačaj telo da ojača um. Rasti bogato u duhovnosti, da izlečiš emocionalne rane.

16. Donosi svesne odluke, kao što ću i kakav biti, kako ću delovati i nositi se sa svojim delima. Budi odgovoran za svoja dela.

17. Poštuj privatnost i licni prostor drugoga. Ne diraj tuđe vlasništvo, pogotovo ne diraj svete i duhovne relikvije. To je zabranjeno.

18. Budi prvenstveno iskren prema sebi. Ne možeš biti pažljiv i pomoći drugima, ako nisi pažljiv prema sebi i ne pomažeš prvo sebi.

19. Poštuj tuđa verska opredjeljenja. Ne sili druge da veruju u tvoje.

20. Deli svoju dobru sreću. Deli i sudeluj u davanju milostinje.
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 16:58:57

Indijanci,američki starosedeoci Chato-mescalero-apache

PRVI DEO
Obrnuto od - Sunca

autor:Dubravka Savić

Prizor je bio istovremeno veličanstven i čudnovat, u svakom slučaju, nezaboravan. Kraj je aprila i, sa pomešanim osećanjima da prisustvujemo snimanju nekog vesterna i da smo uplovili u bure istorije - usred savremene Amerike - stižemo u PIT arenu Univerzitetskog centra Nju Meksiko. Opkoljeni smo šarenilom boja i okruženi zvucima nesvakidašnjih ritmova. Samo novinarska propusnica uspeva da nas kroz masu raznobojnog perja, iscrtanih lica, božanstvenih kostima, „progura“ do srca arene gde - tačno u podne - uzbuđenje dostiže vrhunac.

Sve kamere znatiželjnih posetilaca arene moraju da se ugase, noga „stranaca“ da ostane zakovana za tribine, dok se ovalna pozornica u podnožju pretvara u svetilište na koje sa svih bočnih otvora počinju da se slivaju najstariji stanovnici američkog kontinenta. Stižu američki Indijanci, ili kako ih u SAD još zovu, Amerikanci starosedeoci - na čelu sa velikim poglavicama.
Prisustvujemo najvećem svetskom godišnjem okupljanju američkih Indijanaca u Sjedinjenim Državama. U saveznu američku državu Nju Meksiko na „Pauvau“, kako se naziva ovaj grandiozni skup, pristiglo je više od 150.000 ljudi, da bi pratilo ritualne plesove i pesme oko 3.000 izvođača, američkih Indijanaca iz preko 500 severnoameričkih plemena.

Po obodu pozornice arene, oko tradicionalnih indijanskih instrumenata, ogromnih bubnjeva, raspoređene su u krug grupe bubnjara, obavezni pratioci svih ritualnih plesova. U kostimima „načičkanim“ simbolikom, utkanom u svaki detalj odeće, u boje na licu, pokrete, zvuke i prateći ritam bubnjeva, na pozornici arene - koja je pretvorena u sveto mesto, gde noga stranca ne sme da stupi - smenjuju se - i među sobom nadmeću - plesači. Izvode ritualne plesove. O značenjima i simbolici nerado govore strancima, a takvima smatraju i belce koji se već generacijama nazivaju Amerikancima. „Pauvau“ je za Indijance svetinja.
Indijanci imaju igru za gotovo svaku priliku - za rat, za lov, da prizovu kišu, za dobru žetvu, da pozdrave dolazak novog godišnjeg doba.

Prate je obavezno bubnjevi, neke vrste sviralai pesma, i imaju verski i ceremonijalni značaj. Koraci indijanskih plesova nisu jednostavni. U davna vremena muškarci i žene su igrali odvojeno, različite korake na isti ritam. Posle susreta sa belcima, počeli su da igraju zajedno. Plesači se obično kreću u smeru obrnutom od kretanja sunca, a kada igraju zajedno, žene su u unutrašnjosti kruga.
Spremni da nam govore o svojoj filozofiji života, pogledu na savremeno američko društvo, i svojoj (ne)prilagođenosti njemu, Indijanci istovremeno pažljivo neguju, čuvaju i sa kolena na koleno - često bez ikakvih pisanih dokumenata - prenose običaje, tradiciju i iznad svega, možda, istoriju.

Delili su sa nama priče o plemenskom životu, načinu na koji se bore da povrate svoju zemlju, rezervatima, predrasudama koje ih, smatraju, neopravdano prate, problemima i načinu opstanka. Ipak, o nekim delovima svoje istorije, posebno o susretu sa došljacima, belcima i ritualima ljubazno, ali odlučno odbijaju da pričaju.
Ono što su nam izražavali naši indijanski sagovornici u Nju Meksiku - profesori, novinari, predstavnici vlasti, poslovni ljudi - bila je želja da shvatimo njihov položaj u SAD, njihovu vezanost za zemlju koju žele da vrate, da ih ne povezuju sa „jeftinim“ predrasudama o nasilju, drogi i neradu u rezervatima, da pokažu osobenost svog pogleda na svet i potrebu svoje borbe za suverenitet.

ŠTA JE „PAUVAU“

SVOJEVREMENO, „Pauvau“ je bio Savet Indijanaca na kome su raspravljali o problemima plemena ili se okupljali uoči velikog lova. Ovaj termin kasnije je ušao u upotrebu i van indijanske sredine, i danas se u SAD koristi kao oznaka za skup moćnika.

KOSA I PERJANICE

Za Indijance kosa je bila i ostala ponos i radost. I danas često Indijanci nose dugu kosu. Neki su verovali da je kosa povezana sa misterijom života i pažljivo su vodili računa da nijedna dlaka ne dopadne u ruke neprijatelja. U ranija vremena svako pleme se razlikovalo po onome šta su nosili na glavama. Dakota Sijuksi su nosili perje orla, Čiroki neku vrstu turbana.
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 17:00:05

Indijanci,američki starosedeoci Indijanci
Indijanci,američki starosedeoci S4wNativeAmerican050FirstBorn
DRUGI DEO
S neba u kuću

autor: Dubravka Savić,

Vijugavim putem usred puste zaravni indijanskog rezervata u saveznoj američkoj državi Nju Meksiko, stiže se do stotinak metara visoke stene na čijem vrhu je najstarija trajna naseobina u SAD. Akoma Pueblo, nazvan Nebeski grad, američki starosedeoci, Pueblo Indijanaci, nastanili su 600. godine.

Ovo indijansko pleme rado prima posetioce u ovo, i danas nastanjeno, „carstvo“, ali na njihovoj zemlji - koja u SAD uživa delimični suverenitet - stranci moraju da se vladaju po njihovim pravilima. Frančesko Vaskez da Koronado, prvi belac koji je u 16. veku ušao u Nebeski grad, opisao je tvrđavu Akoma „jednom od najjačih ikad viđenih“ i rekao da je „uspon bio toliko težak“ da se „pokajao što se peo“.

MeĐutim, vredi se danas povinovati indijanskim pravilima i popeti se na vrh. Pravila zahtevaju da se, pre nego što se krene peške, ili minibusom, u avanturu uspona, posetilac prijavi u podnožju lokalnim vlastima. Pošto se uplati desetak dolara kao neka vrsta „ulaznice“, potrebno je unapred prihvatiti strogo poštovanje privatnosti stanovnika indijanskog naselja i upravljati se prema uputstvima lokalnog vodiča. A onda, kada se stigne, pogledom sa vrha, Amerika dobija sasvim novu dimenziju.
Pre svega onu istorijsku. Usred relativno mlade američke države počne sećanje na prohujale vekove. Direktor gradskog kulturnog centra Brajan Vajo, sa porodičnom tradicijom koja se neguje sa kolena na koleno - iako bez ijednog pisanog dokumenta - „usisao“ je mnogo od onoga što je zaleđeno na vrhu ove stene.

U Nebeskom gradu stalno živi 13 porodica, na čelu sa plemenskim i verskim liderima. Utabane zemljane ulice su, uglavnom, puste, stanovnici naseobine strogo čuvaju privatnost, kao što su vekovima umeli da se brane od došljaka. Uz zidove kuća su i danas prislonjene drvene merdevine, kojima se, kao u stara vremena, stiže do ulaza - preko krova. Ispred kuća je, međutim, ono najlepše što gostu mogu da ponude - ručno rađena i oslikana grnčarijacrno-belih i narandžasto-plavih tonova.
- Zarađujemo novac od grnčarije. U američkim gradovima je sve skupo, ovde nije, a bezbednije je - kaže Bernadet Asenzio, koja sa porodicom živi u gradu, ritmom prošlosti, bez vode i struje.

Nebeskim gradom dominira crkva iz 1629. godine, koju su tokom 11 godina gradnje „izneli Akamo ljudi na svojim leđima“. Originalno svetilište leži pod temeljima ove građevine koja je svojevrsni simbol susreta verovanja starosedelaca, Indijanaca, sa dolazećim Evropljanima i katolicizmom. Pripadnici plemena i danas, kada se 24 puta godišnje svih 60 porodica okupi u gradu, zatvore kapije za posetioce, i predaju se verskim obredima i ritualima, uvek se mole za ono što leži pod temeljima te crkve.

Od 24 klana liderska uloga je pripala Antilopama koji i danas imenuju ratne šefove, i svako ko želi da se nastani u rezervatu mora njih da pita za dozvolu. Nit plemenskih predanja o migracijama Indijanaca i verovanjima prekida se susretom sa Evopljanima sredinom 16. veka. Ostalo je zabeleženo da je od oko 6.000 članova plemena preostalo njih oko 1.000, ali usmena predanja ne bave se detaljima. Ipak, priča našeg domaćina o prvom susretu Indijanaca sa Evropljanima svodi se na kratku faktografiju da su „pojedini delovi sela razoreni i ponovo sagrađeni krajem 17. veka“. Samo deo onoga što se danas vidi potiče iz 12. stoleća.
- Naši stari u predanjima koja prenose deci ne govore o nasilju. Kažu samo da su ljudi odlazili, bežali, da prežive razaranja, i ubistva. I tu priča staje - kaže Vajo.

INDIJANCI U SAD

OD ukupnog broja stanovnika u SAD, Indijanaca ima jedan procenat. Procenjuje se da ih je ukupno oko 2,7 miliona. Neravnomerno su raspoređeni - čine više od deset procenata stanovnika Aljaske i Nju Meksika. U Južnoj Dakoti, Oklahomi, Montani, Severnoj Dakoti i Arizoni, Indijanci čine između pet i osam procenata stanovnika. U ostalim državama SAD ih je dva procenta ili manje.
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 17:01:31

Indijanci,američki starosedeoci 3e06ea951769
TRECI DEO
Hoće mesto u UN

autor: Dubravka Savić

Vezanost Indijanaca za zemlju provejava u svakom razgovoru sa američkim starosedeocima. Kažu: Zemlja je suština našeg preživljavanja. Ona je imovina, izvor materijalnog i duhovnog opstanka, na dobrobit svakog čoveka i naših zajednica.
Mladi pripadnik Pueblo Indijanaca Brajan Vajo sa puno strasti govori o savremenom životu u rezervatu i borbi da se što više novca sakupi da bi kupili zemlju, onu koja je nekad, pre evropske kolonizacije Amerike, bila njihova. Pleme je 1990. godine, kaže, platilo 14 miliona dolara za otkup te zemlje.

U Sjedinjenim Državama postoji 561 plemenska indijanska zajednica koje priznaje vlada SAD. Mnoge zajednice nisu priznate. Plemena imaju pravo da oforme sopstvenu vladu, policiju, oporezuju, da odobravaju ili uskraćuju pravo boravka na teritoriji rezervata. Ograničenja su im slična onima koja važe za američke savezne države – nemaju pravo da povedu rat, uspostavljaju međunarodne odnose i kuju sopstveni novac.
Biro za pitanja Indijanaca odgovoran je za rukovođenje i administraciju 225.000 kvadratnih kilometara koje drže američki Indijanci, indijanska plemena i starosedeoci Aljaske. No, Indijanci smatraju da “strana sila”, bilo da se radi o saveznoj vladi SAD, Kanadi ili bilo kojoj drugoj vlasti koja nije indijanska, nema pravo na njihovu zemlju.

Oni ne žele da budu upućeni na Biro za pitanja Indijanaca u SAD, već kao i sve inostrane države, na Stejt department. Naši sagovornici su vatreni u zahtevima da dobiju potpun suverenitet u odnosu na SAD koji bi uključivao i mesto u Ujedinjenim nacijama.
- Mi nismo isto što i Amerikanci, različiti smo poput Nemaca, ili Francuza. Imamo svoju osobenu hranu, odeću, molitvu, jezik, rečju mi smo nezavisni i posedujemo sporazum o tome sa SAD. Mi imamo spor za SAD oko imovine i nacionalnog bogatstva. Nacionalni kongres američkih Indijanaca želi da dobijemo mesto u UN – kaže Meri Bovani koja vodi studije američkih starosedelaca na Univerzitetu Nju Meksiko.

Pitanje je koliko su okolnosti i vreme - da se ne pominje raspoloženje saveznih vlasti i SAD - na strani indijanskih zahteva. Najvećimindijanskim plemenima u SAD smatraju se Navaho, Čiroki, Čoktaui, Sijuksi, Čipeva, Apači, Lambi, Blekfiti, Iroki i Pueblo. Ponosni na svoje poreklo i skloni sopstvenim kulturnim osobenostima, pitanje je koliko su indijanska plemena spremna na ujedinjen nastup pred saveznim vlastima SAD. No, Bovani smatra da perspektiva postoji:
- Mi nismo manjina, borimo se da budemo prihvaćeni kao individualne plemenske nacije. Sve može da nas ujedini težnja da povratimo svoju zemlju – smatra ona.

Indijanci u rezervatima - uprkos nedaćama sa hroničnim bolestima, poput srčanih ili dijabetesa, alkoholizmom, kriminalom, siromaštvom i samoubistvima – vekovima uspevaju da se izbore za opstanak. Ono, ipak, nisu izolovane grupe. Rezervati nisu, kao ni američke savezne države na čijim teritorijama se nalaze, omeđeni strogim granicama, i mešanje sa ostalim američkim stanovnicima vekovima traje.
Danas je osam od 10 Amerikanaca indijanskog porekla iz mešovitih brakova. Procenjuje se da će krajem ovog stoleća samo jedan od 10 Indijanaca u SAD moći da se nazove “čistokrvnim”.

ASIMILACIJA

DO sedamdesetih godina prošlog veka, Biro za pitanja Indijanaca aktivno je sprovodio politiku asimilacije, shodno Aktu o indijanskom državljanstvu iz 1924. godine, sa namerom ukidanja rezervata i uključivanja američkih domorodaca u tokove savremene kulture SAD. Aktom o indijanskom državljanstvu Indijanci su dobili pravo da postanu državljani SAD, dobrim delom i zato što su ratovali u Prvom svetskom ratu. Indijanci se još žale zbog “krađe” njihove zemlje.

REZERVATI

U SAD postoji 310 indijanskih rezervata, koji su nastajali od sredine 19. veka i čije stvaranje je praćeno ratovima, jer je američka armija insistirala da Indijanci nasele te omeđene prostore. Akt o priznanju Indijanaca iz 1934. godine, poznat kao "Indijanski novi dil" dao je prava starosedeocima da zadrže neke od ranijih poseda, ohrabrio samoupravu i plemensku upravu zemljom. Postoji 12 rezervata koji su veći od američke savezne države Rod Ajland, devet je većih od Delavera.
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 17:02:36

Indijanci,američki starosedeoci Guerrierindiens61
CETVRTI DEO
Zemlja pre zakona

autor: Dubravka Savić

PRISTIGLI iz Azije pre više hiljada godina, u vreme kada je, kako se pretpostavlja, između ovog kontinenta i Amerike postojao „kopneni most“, Indijanci su, od nekadašnjih starosedelaca, u današnjim Sjedinjenim Državama, postali stanovnici rezervata.
Razbacani kao „tigrova koža“ po američkim saveznim državama, tek delimično autonomni, rezervati su raznoliki po površini, broju stanovnika i bogatstvu. U većini život Indijanaca nije lak, i mnogi se bore sa teškim siromaštvom.
- Indijanci se u rezervatima bave raznim farmerskim poslovima. Gaji se kukuruz, koji u tradiciji, kulturi i verskim obredima Indijanaca ima poseban značaj, kao i krave, konji, ovce, životinje važne, koliko za život, toliko i za naše ceremonije. Trudimo se da očuvamo tradicionalnu arhitekturu, jezik, običaje - kaže Meri Šebala, urednica „Navaho tajmsa“.

Rezervati imaju svoje zakone, često - nepisane. U njima postoje bolnice, škole, vatrogasne službe, policija, zatvori... Malo je, ipak, plemena koja se mogu pohvaliti da žive u imućnim rezervatima. U saveznoj državi Nju Meksiko, jednoj od retkih u SAD u kojoj Indijanci dostižu deset odsto stanovništva, u rezervatu Akoma Pueblo radi sedam preduzeća, i poljoprivredne farme. Vaćina onih koji žive u rezervatu tu i rade, ali trećina je posao morala da potraži izvan, u američkim gradovima.

U Albukerkiju, gradu koji epitet „umetničke meke“ Nju Meksika može dobrim delom da zahvali bogatoj ponudi razgranatih indijanskih rukotvorina - od grnčarije, preko srebrnog nakita, odeće do prostirki - mnogo je starosedelaca. Ne treba ni napominjati da se u 21. veku Indijanci ne odevaju onako kako smo navikli da ih viđamo u američkim vesternima. Istina, kod mnogih su prepoznatljivi boja kose, jake jagodice i malo iskošene oči, ali u tipičnom američkom „kotltu nacija“ mnogi Indijanci iz mešanih brakova nemaju „tipični“ izgled. Ipak, Indijanci, i žene i muškarci, i danas neguju kult duge kose, uz savremenu odeću nose prepoznatljive „folklorne“ detalje i nakit. Ono što ih, međutim, najviše razlikuje od ostalih jeste - pogled na svet.

- Mnogo je razlika između Amerikanaca i starosedelaca, Indijanaca. Za Amerikance je većina uvek u pravu, za Indijance samo ono oko čega se svi slože. Za Amerikance je važna korporacija, dobit. Indijanci ne bi potpisali zakon o energetici koji bi razarao zemlju, biljke, životinje, već samo onaj koji štiti vazduh - ističe Šabala.
U pojedinim rezervatima kockarnice su glavni izvor prihoda, na nekima postoji industrijska proizvodnja. Zuni su, na primer, širom sveta poznati proizvođači nameštaja. No, iz neizbežnog američkog okruženja, posebno od velikih korporacija, stižu i najveći izazovi - moderne tehnologije, proizvodi zapadne kulture koji teže asimilaciji svega što sa njima dođe u kontakt i prete očuvanju indijanskih korena.

ŽIVOT OD KOCKE

Kockarnice su od osamdesetih godina u mnogim rezervatima - ali samo na teritorijama američkih država gde je kockanje legalizovano - glavna „industrija“. Vlade indijanskih starosedelaca su od nekih rezervata uspele da, zahvaljujući prihodima od kocke u „igraonicama“ gde su turisti glavni gosti, stvore pristojne uslove za život.
Ipak Indijanci u Nju Meksiku prinuđeni su, kažu, da shodno Aktu o regulisanju indijanskih igara, daju veliki procenat zarade iz kasina državi. Smatraju da sopstveni suverenitet moraju da menjaju za biznis. Tvrde da je to najpažljivije zakonski regulisana „industrija“ u državi, da su detalji daleko preciznije određeni nego za američke kockarnice u Las Vegasu. Većina indijanskih plemena, posebno malih, istovremeno se žali da kasina imaju negativan uticaj na njihove zajednice i da ih iznutra narušavaju.

PREDRASUDA TRI „D“

Reporterka „Albukerki džornala“ Lesli Lintajkum dve decenije prati živote indijanskih plemena. Nije Indijanka i trebalo joj je mnogo vremena i strpljenja da zadobije poverenje starosedelaca:
- Sedela sam satima na lokalnim skupovima, slušala uporno diskusije na njihovom maternjem jeziku, iako ni reč nisam razumela, trudila se da uspostavim kontakte i zadobijem poverenje. Stereotipi o „tri indijanska D“ (engleski: pijanstvo, igra, smrt) jednostavno nisu istiniti - ističe ona.
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 17:03:48

Indijanci,američki starosedeoci Indians_09
PETI DEO Jezik za opstanak autor: Dubravka Savić NAŠI verski lideri stalno nam ponavljaju značaj maternjeg jezika i kulture, ali nije ih lako očuvati. Uprkos svemu, opstajemo zahvaljujući našoj drevnoj hijerarhijskoj strukturi i donošenju odluka, ne većinski, već saglasnošću svih. Vekovna borba za opstanak i napetosti u odnosima između indijanskih plemena i okruženja savremenog američkog društva, na koje ukazuju i ove reči Brajana Vaja, mladog pripadnika plemena Akoma Pueblo, prati Indijance od prvog susreta sa evropskim kolonizatorima. Taj susret bio je težak i često - smrtonosan. Kolonizatori su im doneli bolesti - pre svega male boginje - na koje nisu bili otporni. Oko 90 odsto Indijanaca na istoku Amerike, u zalivu Masačusets, početkom 17. veka nastradalo je od ove bolesti, koja je u 18. veku odnela živote 30 odsto Indijanaca. Epidemije su ih kosile sve do 1832. godine, kada je savezna američka vlada uvela vakcinaciju protiv boginja za Indijance. I danas, u rezervatima, Indijanci se bore sa dijabetesom, srčanim problemima, mentalnim poremećajima. Godine kolonizacije, američka revolucija i širenje ka Zapadu doneli su mnogim indijanskim plemenima razaranja celih sela i masovne seobe. Stradale su na desetine hiljada starosedelaca. Plemena su saterana u rezervate, a pojedine južne države su u 19. veku donele zakone koji su zabranjivali svima koji nisu Indijanci da se tu nastanjuju. Počeli su da izbijaju ratovi između američkih snaga i indijanskih plemena. Krajem 19. veka, s namerom da došljaci civilizuju Indijance, ili ih asimiluju, počelo je upisivanje starosedelačke dece u škole u kojima su im učitelji uglavnom bili hrišćanski misionari. Nije im bilo dozvoljeno da govore maternjim jezikom, učili su se hrišćanstvu i evropsko-američkoj kulturi. Ipak su istrajavali u borbi za svoja prava. Ona traje i danas. „Suverenitet“ je reč na usnama svakog od sagovornika. Ono do čega su najupornija plemena stigla danas jeste izvestan stepen samouprave, sa sopstvenim vlastima, policijom, u pojedinim slučajevima i kontrolom nad prirodnim resursima, koju uživaju indijanski rezervati. Neka druga se još bore da dobiju priznanje od saveznih vlasti koje sa sobom nosi određene fondove u SAD rezervisaneza Indijance, kao i pravo da na rukotvorine stave svoj pečat. Uslov da dobiju priznanje od saveznih vlasti podrazumeva, ne baš lak zadatak, da dokažu kontinuirano postojanje od 1900. godine. Za mnoge je ovo nepremostiva prepreka. Bure istorije i neminovnost mešanja sa pridošlicama u Ameriku, učinila su i da se standardi pojedinih plemena koja takođe pred članove stavljaju zahtev da dokažu „procenat indijanske krvi“, razlikuju od uslova saveznih vlasti. Tako se stiglo i do testiranja DNK. Političke i socijalne bitke koje do danas, sa zadivljujućim žarom i upornošću, vode Indijanci u SAD, međutim, teško, ili gotavo nikako, ne prelaze plemenske okvire. Ako je suditi po američkim ispitivanjima javnog mnjenja iz 2007. godine, Amerikanci priznaju da u svakodnevnom životu retko imaju priliku da se sretnu sa Indijancima i razgovaraju o njihovim problemima. Amerikanci, istina, gaje saosećanje sa istorijskim patnjama Indijanaca i izražavaju žaljenje zbog onoga što se u prošlosti događalo. Ali, gotovo da ne znaju ništa o problemima Indijanaca danas. S druge strane, Indijanci tvrde da su i danas suočeni sa predrasudama i lošim tretmanom u američkom društvu. „INDIJANSKA ZEMLJA“ U AMERIČKOM vojnom slengu bilo koja oblast gde trupe mogu da očekuju oružani otpor naziva se „indijanska zemlja“. Termin je postao popularan tokom Vijetnamskog rata. VERA SA DOZVOLOM INDIJANCI u SAD govore više desetina jezika, a svako pleme ima sopstveni dijalekat. Nemaju jedinstvenu veru. Praktikuju neku vrstu hrišćanstva, ali u kulturnoj i verskoj sintezi sa sopstvenim verovanjima, jedinstvenim svakom plemenu. Verski identitet teško se odvaja od plemenskog. U Nju Meksiku je česta pojava sinkretizma između katolicizma koje su doneli španski misionari i starosedelačkih verovanja. U katedrali u Santa Feu, bubnjevi, pesme i igre Pueblo Indijanaca su sastavi deo mise. Indijanci su jedina grupa u SAD kojoj je potrebna dozvola saveznih vlasti da bi praktikovali svoju veru. Zakon o orlovskom perju propisuje da samo priznata indijanska plemena mogu da koriste pera ove ptice za verske i duhovne obrede.
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 17:05:22

Indijanci,američki starosedeoci Native-american-flutes-4
SESTI DEO
Sa Harvarda u rezervat

autor: Dubravka Savić

PRIPADNIK plemena Akoma Pueblo, Konroj Čino je najviše rangirani Indijanac u vladi američke savezne države Nju Meksiko, u Sekretarijatu za rad. Odrastao je u rezervatu, išao u lokalnu školu, da bi sa 13 godina prešao u američku, i završio na najprestižnijim univerzitetima, Prinston i Harvard. Započeo je karijeru kao TV novinar. Međutim, nikada nije okrenuo leđa rezervatu, i danas živi "na dva koloseka", spajajući plemenski sa životom izvan rezervata.

- Teško je opstati u rezervatu, gde je nezaposlenost dvocifrena. Prihodi koji se slivaju od kasina nisu dovoljni da bi ekonomija cvetala. Istina je da smo videli određene beneficije od tog novca, ali istovremeno kockarnice negativno utiču na našu drevnu tradiciju i kulturu - kaže on.
Konroj se, kaže, rado vraća u rezervat, dobro se oseća među saplemenicima, ali mnogi od njih zapravo žive isto kao i on sam - između rezervata i urbanih američkih sredina. U rezervatima potvrđuju svoj identitet, čuvaju tradiciju, ali 60-65 procenata Indijanaca odlazi u urbane američke sredine, jer one su za njih izvor egzistencije.

- Odlazim jedanput nedeljno među saplemenike, dajem sve od sebe i želim da održim tradiciju i vezu sa svojim narodom. Istovremeno, od svoje dece tražim da se školuju, da studiraju medicinu, tehniku i biologiju. Oni ne govore plemenski jezik, ali ga razumeju. Moja generacija bila je poslednja koja je govorila naš jezik - zaključuje Konroj.
Okolina se, dodaje on, za poslednjih pedesetak godina dosta izmenila. Više nema kuće u kojoj je živeo, a u mnoge indijanske domove i rezervate su se "uselili" TV, DVD, satelitske antene...
- Za 50 godina, manje od pet procenata Akomo naroda će biti u stanju da govori svojim maternjim jezikom. Slična situacija će biti i u ostalim rezervatima. Jer, posla nema u rezervatima za sve, a potreba je mnogo - primećuje on.

Ipak, nije sve, smatra on, tako crno za Indijance. Kontakt sa okolnim svetom, školovanje, spoznaja kako funkcioniše ekonomija, mogu da pomognu iIndijancima u opstanku. A to je, ističe on, i ključni faktor za održanje tradicije.
Američki Indijanci, iako nemaju ograničenja u kretanju i izboru mesta za život, imaju tendenciju da se nastanjuju u onim državama SAD u kojima postoje veliki rezervati. Mnogi žive izvan gradova, ali oni koji su nastanjeni u onima sa više od milion stanovnika biraju zapadnu obalu SAD.

Prosečna primanja Indijanaca u SAD su relativno niska za američke prilike. Oko 40 procenata Indijanaca zarađuje godišnje prosečno 25.000 dolara. Najveći procenat pripada nižoj srednjoj klasi. Manje nego ostatak američkog stanovništva, imaju tendenciju samačkog, ali i života u parovima. Među Indijancima ima mnogo samohranih majki.

Svega 7,6 odsto njih ima fakultetsko obrazovanje, četiri odsto su magistri ili doktori nauka. Ipak, ono što uliva nadu Indijancima odnosi se na podmladak. Indijanci beleže brz rast stanovništva. Čak 37 odsto je starosti od pet do 24 godine. To može da dovede, predviđa se, do snažnijeg rasta indijanskog stanovništva.

MNOGO IMENA
U SAD postoji dosta naziva za Indijance. Nazivaju ih američkim Indijancima, Amerindijans, Amerinds ili domorodački, starosedelački ili originalni Amerikanci. Istraživanje iz 1996. godine pokazalo je da se samim Indijancima najviše dopada da ih nazivaju - američki Indijanci.

ULOGA ŽENE
U većini indijanskih plemena postojala je tradicionalna uloga polova. Međutim, u nekim plemenima vladali su različiti oblici matrijarhata. Kod Čirokija je, na primer, običaj bio da porodična imovina pripada ženi. Muškarci su lovili, trgovali i vodili ratove, dok su žene brinule o starima, pravile odeću i kuvale. Žene su, međutim, obavljale i poslove od suštinskog značaja za preživljavanje plemena - pravile su alat i oružje, vodile računa o krovovima kuća i pomagale muškarcima u lovu na bizone. Neke su sakupljale trave i lečile bolesne. U pojedinim plemenima devojčice su učili da jašu i bore se.
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 17:05:59

Indijanci,američki starosedeoci S4wNativeAmerican234UnknownTitle
SEDMI DEO
Ni maskote ni divljaci

autor: Dubravka Savić

PREDSTAVA o Indijancima - stvorena na osnovu američkih vesterna, katkad romantična, katkad puna predrasuda - i njihov realni život u savremenom društvu SAD kontradiktorni su, koliko i istorija starosedelaca Amerike. Ponosni potomci indijanskih plemena Apača, Čerokija, Sijuksa... nisu oduševljeni, ne samo položajem u SAD, već ni načinom na koji ih predstavljaju, ili, što ih više pogađa, kako ih koriste kao - maskote.

Tokom šezdesetih godina, Nacionalni kongres američkih Indijanaca pokrenuo je kampanju, usredsređenu uglavnom na filmsku industriju, sport i stripove, kako bi eliminisao negativne stereotipe o pripadnicima svog naroda kao „krvožednim divljacima“. Mada u SAD ima onih koji tvrde da se korišćenjem indijanskih imena i simbola kao maskota odaje počast plemenima i bolje razume njihova kultura, malo Indijanaca deli to mišljenje.

Naši indijanski sagovornici veoma su pogođeni što se u sportskoj areni koriste masovno njihova plemenska imena. „Čikago Blekhoks“, „Kanzas čifs“ (poglavice), vašingtonski „Redskins“(crvenokošci), „Klivlend Indijans“ i prateće maskote, kao i navijački povici na utakmicama: „Ubij crvenokošce!“ („Redskins“), ili „Sredi Indijance!“, vređaju, kažu, njihova nacionalna osećanja. Ne dopada im se ni kada se kao marke proizvoda pojavljuju nazivi plemena, kao u slučaju džipa „čeroki“.

Plemenski lideri pitaju goste iz Evrope kako bi se osećali da na stadionima masa uzvikuje „Ubij Nemce!“, ili „Sredi Engleze!“, te da li bi im prijalo da se automobil naziva „francuz“.
U stalnim napetostima između težnji američkih starosedelaca za boljim položajem i (ne)spremnosti saveznih vlasti SAD da im u tim nastojanjima izađu u susret, američki Indijanci opstaju i ne prestaju da pobuđuju pažnju. Uporno neguju tradiciju, jezik, običaje i obrede. Od septembra 2005. godine, u srcu Vašingtona, na Nacionalnom molu, svoje mesto je našlo monumentalno zdanje - Muzej američkih Indijanaca.

Kao i svešto je u vezi sa američkim Indijancima, i muzej je odmah izazvao polemike i kritike zbog načina kako su istorija plemena i eksponati predstavljeni. No, činjenica je da zahvaljujući ovom muzeju, koji dnevno posete hiljade američkih i inostranih turista, Indijanci nastavljaju svoj život i predanja, ne samo u udaljenim rezervatima, već i u srcu američke političke moći.
Uostalom, u Sjedinjenim Državama zabeležena je i nova tendencija, svojevrsna moda.

Amerikanci se sve češće hvale i s ponosom ističu da u sebi imaju „indijanske krvi“. Sociolozi to objašnjavaju time da, u „američkom loncu“ raznih kultura, u kome mnoge grupe pridošle iz Evrope, Azije ili Latinske Amerike nastavljaju da neguju svoje tradicionalne običaje i kulture, i Amerikanci osećaju potrebu za autentičnim korenima koji sežu nešto dublje u istoriju. A upravo to nalaze kod starosedelaca - Indijanaca.

HEROJI I ODVAŽNI
Na spomeniku posvećenom bici na Ivo Džimi, koji je jedan od zaštitnih znakova Vašingtona, ovekovečen je i heroj Drugog svetskog rata marinac, inače Prima Indijanac, Ira Hamilton Hejs. Indijanka Lori Pijesteva bila je prva žena nastradala u ratnim operacijama u tekućem ratu u Iraku. Američki astronaut Džon Benet Harington prvi je Indijanac, pripadnik plemena Čikasou, koji je 2002. godine poleteo u svemir.

HIT INDIJANCI
Sa izuzetnim smislom za umetnost - bilo da je reč o pripovedanju, muzici, slikarstvu, grnčariji, izradi nakita, plesu, glumi - duge su liste istaknutih Indijanaca kreativaca. Neka imena, međutim, uspela su da pređu granice SAD. Pojedine američke zvezde su zapravo Indijanci. Glumac Robert Mičam je pripadnik plemena Blekfut. Indijanac je i njegov kolega Bert Rejnolds. U pop i rok muzici caruje nekoliko izvanrednih Indijanaca i Indijanki - Tina Tarner (Navaho-Čeroki), Šer, Džimi Hendriks (Čeroki), Rita Kulidž (Čeroki), Čak Bili. Šerman Džozef Aleksi je dobitnik više književnih nagrada, a povremeno se bavi i glumom.

KRAJ

Sve je preuzeto: sa - novosti vecernje novosti.online
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 17:12:13

Indijanci,američki starosedeoci 15
Kada razmišljamo o Indijancima uvek se nameće ista slika: duga kosa, perjanice, ratničke boje i tomahavk. Ali, ovaj ponosni narod je mnogo više od toga, magično privlačan i duboko duhovan.
Američka vojska je Indijance regrutovala kao ”tragače” od vremena kolonijalnih ratova, a potom su korišćeni za pronalaženje naseobina i zimovnika sopstvenog naroda zbog čega su smatrani izdajnicima, jer rezultat je bio hiljade ubijenih i masakriranih žena, dece i staraca. Za vreme građanskog rata su učestvovali na obe strane, a tokom II svetskog rata jezik Navaho Indijanaca korišćen je za šifrovanje poruka između komandi američke armije jer neprijatelj nije mogao da ih protumači, te su se Indijanci u tom ratu našli u ulozi telegrafista.
Opšte je poznato da indijanski ratnici svojim neprijateljima ”skidaju skalp”, ali razlog je malo poznat. Oni, naime, smatraju da je kosa izvor snage i moći, i da je njen gubitak znak da je Veliki Duh (Manitu) napustio dotičnog pojedinca. Kada su se pripremali za bitke, Indijanci su delove kose oko lica, ili svu kosu, uplitali u pletenice koje su umotavali kožnim trakama i u njih uplitali pero sokola da neprijatelj ne bi mogao da ih uhvati za kosu i tako im oduzme moć. Osvojeni skalpovi su označavali pobedu, kako nad telom, tako i nad duhom protivnika koga bi skalpiranjem obeščastili.
Američkoj vojsci, kada ih je regrutovala, nije smetala duga kosa indijanskih pitomaca, ali se to, nakratko, promenilo tokom rata u Vijetnamu, zbog pokušaja vojske da ”uniformiše” izgled američkih vojnika. Od toga se odustalo bez zvaničnog objašnjenja, a razlog se držao u tajnosti. Tek nedavno se u javnosti pojavila informacija koja baca novo svetlo na ove događaje.
Nakon smrti svog supruga, koji je bio vojni psihijatar u ustanovama za brigu o vijetnamskim veteranima i radio sa bivšim vojnicima koji su lečeni od PTS-a (posttraumatskog sindroma), sada već devedesetogodišnja žena, iznela je u javnost studije na kojima je radila američka vojno-medicinska služba, pa tako i njen suprug. Kada je pregledala muževljev materijal i beleške, ova hrabra žena je procenila da te informacije treba da budu dostupne javnosti. ”Sećam se večeri kada je moj suprug došao kući noseći debelu fasciklu sa oznakom ”poverljivo”. Unutra su su bile stotine strana poverljivih studija sa vladinim pečatima. Bio je šokiran sadržajem, a ono što je pročitao zauvek mu je promenilo život. Od tog dana, moj konzervativni, razumni suprug, pustio je kosu i bradu i više ih nikada nije sekao. Od vojnog vrha je tražio, i dobio, odobrenje za sebe i svoje saradnike da im se dozvoli da zadrže dugu kosu i bradu.”
O čemu je zapravo reč?
Naime, tokom rata u Vijetnamu, specijalne jedinice su poslale posebno obučene ljude da pretraže indijanske rezervate i sakupe mlade ljude koji pokazuju sposobnosti da se lako i brzo kreću po nepoznatom i neprijateljskom terenu. Pre nego što su im se obratili, pažljivo su ih popisali i zaveli u registar kao ”eksperte u traganju i preživljavanju”. Jednom kada su popisani, počela je njihova regrutacija, a onda se dogodilo nešto neverovatno. Nakon što su, po pravilima vojne službe, ošišani, svi do jednog su izgubili sposobnosti zbog kojih su, na prvom mestu, regrutovani. Skupi i mukotrpni treninzi i obuka pokazali su se uzaludni.
Kada su pitani da objasne zašto ne mogu da ispune zahteve, stariji regruti su odgovorili da nakon šišanja više ne mogu da ”osete” neprijatelja, da više ne mogu da pristupe svom ”šestom čulu” i da im je intuicija nepouzdana, a oni ne mogu da čitaju znake, niti da vladaju duhovnim čulima.
Tako je institut za testiranje regrutovao nove Indijance tragače, dozvolio im da zadrže dugu kosu i upario ih po dvojicu sa istim rezultatima testova, a zatim bi jednom bilo dozvoljeno da zadrži kosu, dok je drugi ošišan. Tada bi testovi bili ponovljeni. Pokazalo se da su oni koji su zadržali dugu kosu uspešno ponovili test, a da su, baš svaki put, oni sa ošišanom kosom potpuno zakazali.
Evo kako je tipičan test izgledao: dugokosi regruti spavaju u šumi dok im se prikrada naoružani neprijatelj. Ubrzo ih budi jak osećaj da se primiče opasnost, oni ustaju i nestaju u šumi mnogo pre nego što naprijatelj stigne na njihovu lokaciju. Nakon toga jedan od dvojice regruta dobija vojničko šišanje i identičan test se ponavlja. Rezultat je pokazao da je dugokosi regrut na isti način ustao i izbegao neprijatelja, dok drugi uopšte nije osetio opasnost i bio je savladan.
U dokumentima instituta za istraživanje i testiranje tragača stoji preporuka da se svim indijanskim tragačima OBAVEZNO ostavi duga kosa.
Ono što studija američke vojno-medicinske istraživačke službe zaključuje je sledeće: ”Kosa je produžetak nervnog sistema i ispravno je smatrati da su to ekstrasenzorni nervi, vrsta visoko razvijenih ’antena’ koje prenose ogromnu količinu informacija moždanom sistemu, limfnom sistemu i neokorteksu. Ne samo kosa, već i brada ili brkovi takođe emituju energiju iz mozga u spoljašnje okruženje. Odsecanje kose je faktor koji doprinosi poremećaju ravnoteže u lokalnom eko-sistemu. Takođe, šišanje je faktor koji izaziva tenzije u međuljudskim odnosima svih vrsta, kao što dovodi i do seksualne frustracije.”
Kada tražimo razloge za poremećaje sveta u kome živimo i kada se zapitamo gde to grešimo, možda nam odgovor svakog jutra daje naš odraz u ogledalu. Indijanci to oduvek znaju, kao i sve stare kulture i civilizacije… pa i ova naša.

Izvor.
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Margita Mon 4 Jun - 17:13:33

Indijanci,američki starosedeoci Native-americans
Margita
Margita


Age Age : 30
Broj postova Broj postova : 2090
Mirror novac Mirror novac : 2424
Primljeno likeova Primljeno likeova : 3
Join date Join date : 2011-11-25

http://www.book-forum.net/forum

Back to top Go down

Indijanci,američki starosedeoci Empty Re: Indijanci,američki starosedeoci

Post by Sponsored content


Sponsored content


Back to top Go down

Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum